Povijest

2013 – 2016
Ekonomska recesija u državama Europske unije se nastavlja. Bankrot Grčke, Italije, Španjolske i Portugala. Od strane EU imenovani premijeri i tehničke vlade. Veliki ulični nemiri zbog strogih mjera štednje. Rast nezaposlenosti, pad standarda u gotovo svim državama, osim Njemačke i skandinavskih država.

2016, 06 mjesec
Iznenadni udari izraelskog zrakoplovstva na iranska nuklearna postrojenja. Napadi raketama kratkog dometa s američkih nosača aviona u Perzijskom zaljevu – početak NATO-ove akcije “Zora slobode”. Nositelji: SAD, VB, Australija, Nizozemska. Udari taktičkim nuklearnim oružjem prije kopnenih akcija. Nekoliko iranskih gradova razoreno uz velike kolateralne žrtve. Cijene nafte skaču na 250 USD po barelu.

2016, 09 mjesec
Dovršetak okupacije Irana. Velika humanitarna kriza, mnoštvo izbjeglica u Turskoj i kavkaskim državama. Početak izgradnje demokratskih institucija i civilnog društva.

2017, 01 mjesec
Koordinirane terorističke akcije u većim europskim gradovima (Berlin, Pariz, London) kao osveta za okupaciju Irana. Val nemira i prosvjeda u svim europskim državama uzrokovan snažnim poskupljenjima i propadanjima tvrtki zbog iznimno visokih cijena nafte.

2019
Primitkom Kosova i Srbije dovršeno proširenje Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana. Prvi znakovi gospodarskog oporavka nakon što se cijena nafte stabilizirala na 150 USD po barelu.
U svim europskim državama, a osobito u tranzitnim balkanskim, velik priljev emigranata iz Kine, Indije, arapskih država i Irana.
Biotehnološka korporacija Monsanto započinje sa sijanjem GMO soje i pšenice na velikim površinama zemlje koje je otkupila od države u Slavoniji, Vojvodini i južnoj Mađarskoj.

2020
Europska unija političkim sporazumom svih 32 države članice postaje Europska federacija, jedinstvena država s autonomnim članicama.
Britanski eurozastupnik Sir Arthur Fullbright izabran za prvog predsjednika Federacije.
Zajednička monetarna, financijska i porezna politika dovodi do djelomične stabilizacije gospodarstva uz prosječnu stopu nezaposlenosti 30% na razini Federacije.

2022
Havarija na sustavu hlađenja u NE Krško uzrokovala odljev radioaktivnog materijala u zrak i Savu. Područje u krugu 15 km proglašeno opasnim i evakuirano. Velik broj “ekoloških” izbjeglica u Zagrebu od prije popunjenim brojnim doseljenicima iz Kine, Turske i arapskih zemalja poremetio ionako lošu sigurnosnu i gospodarsku situaciju.

2023
Zbog racionalizacije uprave Europska federacija podijeljena u regije. Zagreb postaje glavni grad Panonske regije koja se proteže sjeverno od rijeke Save do Pečuha.
Monsanto i Glaxo-Smith-Kline kao korporacije s najvećim investicijama u regiji imaju velik utjecaj pri izboru Aleksandra Pečanića za predsjednika Panonske regije.

2024
Sir Fullbright glasovima zastupnika u Europskom parlamentu izabran za drugi mandat predsjednika Europske federacije. Dodatne mjere u smjeru izjednačavanja mirovinske, socijalne i obrazovne politike u svim regijama. Veliki prosvjedi protiv smanjenja socijalnih prava u većim europskim gradovima ugušeni nasilno uz nekoliko desetaka poginulih i stotine uhićenih.

2026
Sve ovlasti koje su bivše države imale u odnosu prema svojim državljanima sada su prenesene na Europsko vijeće i Europski korporativni direktorat. Panonska i Karantanska regija su u Monsanto-voj i Glaxo-Smith-Kline-ovoj sferi utjecaja. Djelatnici bivših državnih institucija (zdravstvo, školstvo, policija, uprava) završavaju na ulici jer njihovu ulogu preuzimaju korporativna tijela nadležna za tu regiju.

2027.

Snažan potres pogađa jugozapadni dio Panonske regije. Mnoge zgrade u Vanjskom Zagrebu oštećene ili srušene. Nema nikakve središnje vlasti koja bi organizirano provodila traganje i spašavanje te obnovu porušenog.

2028
U Panonskoj regiji, kao i većini drugih europskih regija, velika većina stanovništva (oko 80%) živi na rubu i ispod granice siromaštva i nema građanska prava.
U Zagrebu, kao i u većini velikih europskih gradova, ljudi s građanskim pravima (korporativni uposlenici, uposlenici gradske uprave, bankari i poslovni ljudi – ukupno oko 100 tisuća ljudi) žive u centru (Korporativnom distriktu Zagreb), a emigranti, nezaposleni i siromašni (oko 2 milijuna ljudi) žive u derutnim zgradama i straćarama u Vanjskom Zagrebu. Korporativna policija, vatrogasci, hitna pomoć i ostale službe postoje samo u centru. Za ulazak u centar potrebna je specijalna propusnica odnosno čip s identifikacijskim podatcima koji se nalazi ispod kože desne ruke svih registriranih građana.
Ljudi bez građanskih prava životare na rubu egzistencije iz dana u dan. Među njima je i značajan broj “ekoloških” izbjeglica koji su zbog izloženosti radijaciji prilikom havarije 2022. godine teško bolesni, a često i unakaženi. Derutne četvrti uglavnom su podijeljene po etničkim crtama. Nasilje uzrokovano etničkim podjelama, siromaštvom i narkomanijom vrlo je često.

Početak: 21.10.2028.

Povijest

Zagreb 2028 ivan_racic79